Upravljanje u krizama

Krize su situacije u kojima se događaju poremećaji redovnog funkcioniranja određenih procesa, realizacije planova, ugrožene su stečene vrijednosti, sve do potencijalnih opasnosti za ljudske živote. Navedene su se dešavale tijekom cijele povijesti na različitim područjima i razinama, sadašnjost je obilježena njima te će ih biti sve više u budućnosti: jer se ljudski i tehnološki procesi usložnjavaju i umrežavaju; sve više ovisimo o mnoštvu različitih potpornih funkcija; sve je veći pritisak ljudi prema ograničenim prirodnim ili prostornim resursima; raste želja suvremenog čovjeka za posjedovanjem brojnih stvari, kao i razne druge okolnosti.

Krize nastaju uslijed tri glavne skupine uzorka. U prvoj skupini su prirodni uzroci: geofizički (potresi, vulkanske aktivnosti, tsunami); hidrološki (razne vrste poplava, valovi i oluje); meteorološki (tropski cikloni, konvektivne oluje, ekstremne temperature); klimatološki (suše, požari otvorenog prostora, klimatske promjene). U drugoj skupini su tehnološko-tehnički uzroci: tehnološki (vezani su uz procese) i tehnički (vezani uz izvedbu, funkcionalnost i trajanje određene konstrukcije ili infrastrukture). Treću skupinu uzroka predstavljaju antropogeni uzroci (djelovanje ljudi) s dvije osnovne podskupine: prvu čine svjesne radnje ljudi gdje je očita namjera izazivanja krize; a drugu nesvjesne radnje gdje nije postojala namjera. Uzroci su često interaktivni i s domino efektima.

Prema istraživanjima Harvardske poslovne škole (dio Sveučilišta Harvard u SAD-u) specijalizirane za upravljanje u krizama poslovnog sektora „rijetki se menadžeri aktivno pripremaju za moguće krize. A još ih se manje osposobljava za upravljanje krizom.“ A još ih se manje osposobljava za upravljanje krizom.“ Navedeno ima značajne posljedice na djelovanje, dobit i opstanak kompanija. Kompanije koje nisu uspostavile unutarnju organizaciju i sustav upravljanja u krizama prvi svakoj većoj krizi trpe velike gubitke, prisiljene su poduzimati rezove, smanjivati broj poslovnih procesa i uposlenika te zaostaju za konkurencijom. Stoga je nužno uspostaviti i stalno nadograđivati znanja, sposobnosti i učinkovitost suočavanja i djelovanja u krizama. Predmetno ova edukacija omogućuje. Završetkom edukacije nećete postati stručnjak za upravljanje u krizama, no svakako će Vam pomoći u suočavanju s krizama koje su postale neminovnost i način života.

Kome je edukacija namijenjena?

  • Svima koji žele znati više o uzrocima i dinamici razvoja kriza, mogućnostima i modelima suočavanja s krizama, osobnoj i timskoj pripremi za krize, reakciji i učenju iz kriza.
  • Voditeljima različitih odjela i sektora u bilo kojoj kompaniji jer krize se ne dešavaju samo stručnjacima za sigurnost već krizni potencijal se nalazi u svim vašim poslovnim procesima i svatko treba u svom dijelu posla i odgovornosti djelovati na sprječavanju nastanka potencijalnih krizama – kako bi navedeno bio realno provedivo svatko treba imati osnovu edukaciju o krizama.
  • Stručnjacima zaduženima za sigurnost koji imaju stalnu potrebu osvježavati i nadograđivati znanje i sposobnosti te se educirati o različitim praksama upravljanja u krizama.
  • Upravama kompanija koje moraju biti sposobnost prepoznati kontekst i vrstu krize, koja vrst rizika prijeti vrijednostima, ugledu i poslovnim procesima te na koji način upravljati u krizi.

Ciljevi edukacije

  • Upoznati polaznike/ice sa spektrom složenih kriza koje se događaju u današnjem svijetu te s pristupima u njihovom savladavanju
  • Upoznati polaznike/ice s metodama proučavanja suvremenih kriza i metodama za prepoznavanje kriznih indikatora
  • Nadogradnja osobnih znanja i sposobnosti polaznika/ica vezano uz suočavanje i djelovanje u krizama
  • Razvoj timskog rada na djelovanju vezanog uz krize
  • Stjecanje novih znanja i vještina koje će svaki polaznik/ica moći koristiti u redovnim poslovnim i privatnim aktivnostima.

Pregled edukacije po tematskim cjelinama

  • Uvod, pregled tematskih cjelina i referentnih razina analize kriza
  • Uzroci kriza i faze upravljanja u krizama
  • Prevencija i upravljanje rizicima
  • Pripravnost i uspostava sustava upravljanja u krizama
  • Reakcija i načini djelovanja u krizi
  • Oporavak i učenje iz kriza
  • Simulacija kriza i interaktivno sudjelovanje u njezinom rješavanju
  • Završna rasprava