Iz CRYPTO svijeta: Što su pametni ugovori i koje probleme rješavaju?

Današnji modeli poslovanja uključuju ugovornu razmjenu roba ili usluga za neku novčanu vrijednost tj. mora se obaviti transakcija. Za isporučenu robu ili uslugu želite biti plaćeni i dobiti novce. Isto tako, kada naručite neki predmet preko interneta i platite ga unaprijed, želite da vam taj predmet stigne. Sama realizacija transakcija ovisi o (ne)povjerenju tako da su u ovoj igri potrebni posrednici. Ako posao dogovaraju potpuni stranci banka može izdati garanciju plaćanja i posrednik je između dvije strane, Amazon je jedan od posrednika kod naručivanja robe preko interneta, a javni bilježnik je potreban kod ovjeravanja raznih kupoprodaja. Posrednike možemo nabrajati danima i tu su prvenstveno zbog „povjerenja“.     

Sada zatvorite oči i zamislite da u ovoj igri izbacite posrednika. Poslujete preko interneta. Kako uspostaviti povjerenje među potpunim strancima na internetu? Jednostavno, zamjenite posrednika blockchainom i pametnim ugovorima.

Pojam pametnog ugovora i  distribuirane knjige zapisa na koju bi se spremali pametni ugovori prvi put je spomenuo Nick Szabo, računalni znanstvenik i kriptograf,  davne 1997. godine. Blockchain je naziv koji danas koristimo za distribuiranu knjigu zapisa. Pametni ugovori  su  poput ugovora iz stvarnog svijeta,  a jedina razlika je što  su u cjelosti digitalni. U osnovi su mali programski kod – računalni program – koji je spremljen unutar blockchaina.

Blockchain tehnologija i pametni ugovori nude alternativu transakcijama, čak i onima koje obavljamo preko banaka. Ako su se ispunili svi uvjeti  iz pametnog ugovora, prijenos sredstava se  napravi izravno digitalnim valutama bez posredovanja banaka.

Na primjeru ćemo pokazati kako možemo iskoristiti pametan ugovor!

Za primjer, imam sjajnu ideju kako uspješno ulagati u crypto valute i za realizaciju tog projekta trebaju mi određena sredstva.  Mogu otići kod jedne od firmi koja se bavi prikupljanjem sredstva (crowfunding firme poput Kickstarter), pokazati im projekt i postaviti cilj za prikupljanje sredstava.  Crowfunding firma je posrednik koji stoji između mene i onih koji vjeruju u projekt i koji daju sredstva. To ujedno znači da obje strane moraju imati povjerenje u crowfunding firmu da će s uplaćenim novcima upravljati na dogovoreni način. Ukoliko je projekt uspješno prikupio sredstava, očekujem od crowfunding firme da mi ih uplati. Oni koji financiraju projekt žele da njihovi novci budu  uplaćeni  baš za taj projekt ili da im se novci vrate ukoliko nije skupljno dovoljno sredstava za taj projekt.

S  primjenom pametnog ugovora možemo definirati sličan sistem koji nema potrebe za crowfunding posrednikom. Svi  parametri ugovora  sadržani su u programskom kodu. Možemo npr. definirati ugovor da zadržava sva uplaćena sredstva dok se ne prikupi dovoljno. Oni koji financiraju projekt šalju novce u pametni ugovor. Ako se prikupi dovoljno novca, ugovor ih automatski šalje dalje. Možemo definirati u pametnom ugovoru da se sredstva za projekt isplaćuju u nekoliko faza. Ukoliko neka od faza nije realizirana, sredstva se vraćaju onima koji financiraju projekt.

 Zapravo, sve što vam padne na pamet, a može se isprogramirati, može biti dio pametnog ugovora.

No, zašto bismo trebali vjerovati pametnom ugovoru?  Pametni ugovori su spremljeni na blockchainu i sadrže interesantne karakteristike:

  1. Nepromjenjivi su – jednom kada je ugovor kreiran i upisan u blockchain više se ne može mijenjati. Nitko ne može promijeniti programski kod vašeg ugovora. Čak niti sam programer tj.osoba koja je pisala programski kod. Mogućnost hakiranja skoro i ne postoji.
  2. Distribuirani su, a to znači da se izlazni parametri ugovora potvrđuju od svih na mreži.  Može se tvrditi da je cilj ugovora ispunjen i tražiti ugovor da oslobodi sredstva i izvrši plaćanje. No, ukoliko cilj ugovora nije ispunjen, takav pokušaj neće proći jer će svi ostali na mreži uočiti taj pokušaj i označiti ga kao nevažeći. Kršenje pametnog ugovora je skoro nemoguće izvršiti.
  3. Autonomni su – izvršit će se bez obzira na vanjske utjecaje.
  4. Transparentni su – na blockchainu je sve otvoreno i sve je javno dostupno.
  5. Nema posrednika  (zapravo, blockchain ima tu ulogu).
  6. Brzina i niske naknade. Upotreba pametnih ugovora se naplaćuje, ali su naknade neusporedivo manje nego kod banaka.

Postoji nekoliko blockchaina koji podržavanju pametne ugovore, a trenutno daleko najveći je Ethereum, koji je posebno kreiran i dizajniran za podržavanje pametnih ugovora.  Za izvršavanje pametnih ugovora na Ethereum mreži koristi se cryptovaluta Ether, ETH.  Pametni ugovori, trenutno, daleko najveću primjenu imaju kod DeFi aplikacija, tzv. Decentraliziranih Financija. Čak i Bitcoinov  blockchain ima podršku za pametne ugovore iako s daleko manjim mogućnostima nego Ethereum. 

Primjena pametnih ugovora nije ograničena samo na DeFi već se mogu koristiti u svim područjima  od pohranjivanja podataka, lanaca opskrbe, sljedivosti, glasanja na izborima do zdravstva i zaštite intelektualnog vlasništa.  

U crypto svijetu napreduje se zapanjujućom brzinom, a  jako veliki izazov koji trenutno riješavaju je komuniciranje i razmjena podataka između raznih blockchainova. Poseban izazov je prikupljanje podataka iz stvarnog svijeta i upis istih u pametan ugovor.

I da zaključimo:

Preko pametnih ugovora omogućena je direkna razmjena digitalnih dobara i ne postoji  mogućnosti da jedna strana prevari drugu. Posrednici su, kod transakcija, zamijenjeni blockchain mrežom i pametnim ugovorima koji nude visoku razinu sigurnosti, brzine i transparentnosti. Tehnološka revolucija s neslućenim mogućnostima.  

Sve o CRYPTO tržištima i CRYPTO valutama saznajte na besplatnom CRYPTO webinaru: „Crypto valutom do bolje budućnosti!“ koji će se održati 24. i 27. svibnja s početkom u 19:00 sati.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *