Uspjeh počinje na radnom mjestu!

PROAGO u medijima

Proago provodi i objavljuje tematska istraživanja koja se objavljuju u Poslovnom savjetniku, a referiraju u emisiji Novac na Novoj TV, HTV-u, Kapital Network-u, dnevnom tisku, Večernjem listu i Jutarnjem listu kao i portalima suvremena.hr i business.hr. Proago, na taj način, pridonosi razini informiranosti poduzetnika u Republici Hrvatskoj i regiji približavajući metodologiju za činjenično donošenje odluka (Fact Based management) krajnjim korisnicima.

Najnovija Proago istraživanja u medijima…

 

23.05.2012. Većina Hrvata čula za EU fondove, ali malo ih zna o čemu se tu točno radi

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju postao je gotovo pa „opipljiva“ stvarnost. Već 1. srpnja 2013. godine RH bi trebala postati punopravnom članicom EU. Članstvo, kao i ovo pretpristupno razdoblje, nosi mnoge benefite, a koliko o svim mogućnostima jedne zemlje kandidatkinje znaju građani Hrvatske, provjerio je časopis Direktor u suradnji s konzultantskom kućom Proago.

Gledajući informiranost Hrvata o EU cilj istraživanja se fokusirao na pretpristupne fondove koji su trebali biti jedna od glavnih pogodnosti za Hrvatsku u ovom pretpristupnom razdoblju. Ipak, čini se, većina  i nije iskoristila sve što je mogla.

Većina ispitanika čula je za pretpristupne fondove, no malo su manje sigurni kad je u pitanju raščlanjivanje fondova na one koji su danas dostupni hrvatskim građanima te one koji su završili sa svojim radomI premda posredstvom medija i preko razgovora s poznanicima znaju za ove programe pomoći, tek se 16% ispitanika prijavilo za dodjelu sredstava iz jednog od njih. Većina ispitanih građana ne zna ništa o proceduri za prijavu (49%) ili o njoj zna vrlo malo (39%).

Uglavnom su tražena sredstva za projekte s područja poljoprivrede te prometa i zaštite okoliša (po 6%), a ostala područja pokrivaju ukupno 8% prijava.

Od svih prijavljenih projekata, 7% njih je dobilo sredstva, ali zato je više od pola ispitanika izjavilo da namjerava prijaviti svoj projekt za neki od programa pretpristupne pomoći.

Istraživanje provedeno u periodu od 25. travnja do 30. travnja 2012., pokazalo je da su opomene vezane uz lošu informiranost građana o ulasku u EU te pretpristupnim fondovima utemeljene, jer je čak 77% ispitanika izjavilo kako smatra da javnost nije dovoljno obaviještena. Možda bi ovo trebala biti opomena hrvatskim institucijama da do samog ulaska Hrvatske u EU jače porade na informiranju građana o tome kakve mogućnosti im pružaju pretpristupni fondovi te što ih čeka samim ulaskom. Naravno, i ono dobro, ali i ono loše.

Ovdje pogledajte članak u cijelosti:

 

23.04.2012.  Svaki treći Hrvat žrtva mobinga na poslu

Obzirom na današnje uvjete rada i trenutnu „kriznu“ situaciju na domaćoj i svjetskoj sceni, teško je definirati što zaista znači biti zadovoljan svojim poslom te odrediti koji postotak ljudi se takvime i smatra. U nadi da saznaju što je to ljudima najvažnije kad je posao u pitanju te smatraju li svoj posao zadovoljstvom, mjesečnik Direktor i konzultantska tvrtka Proago proveli su istraživanje među Hrvatima i saznali da stvari nisu tako loše, ali i da su daleko od idealnog.

Ono što vjerojatno većini ljudi pada na pamet kada se spomene zadovoljstvo poslom, zasigurno su plaća i kolege. Spomenuto istraživanje koje je u periodu od 29. veljače  do 10. ožujka 2012. provedeno na uzorku od 351 ispitanika, dokazuje da to zaista i jest tako. Naime, većina ispitanika, njih čak 41% voljelo bi dobiti povišicu na sadašnjem radnom mjestu, dok je čak 65% njih izjavilo da ih najviše motivira zdrava i pozitivna radna atmosfera. Na drugom mjestu glavnih „motivatora“ opet su se našle financije, s čak 51% glasova.

Uzevši u obzir činjenicu da su troškovi života porasli, ali i da povišica uglavnom znači viši stupanj poštovanja te zadovoljstva radom nekog zaposlenika, ne čudi da se to nalazi u samom vrhu prioriteta. S druge pak strane, logična je i važnost zdrave radne atmosfere te dobrog odnosa s kolegama, jer je dokazano da loši međuljudski odnosi na radnom mjestu negativno utječu na psihu kao i fizičko zdravlje, što se automatski odražava i na produktivnost zaposlenika.

Pogledamo li pobliže spomenute međuljudske odnose i uključimo li faktor „mobbinga“ u sliku, vidjet ćemo da je čak 32% ispitanika bilo izloženo nekoj vrsti mobbinga na radnom mjestu. U 14% slučajeva mobbing je vršio sam poslodavac dok je u 10% slučajeva poslodavac odbio reagirati na pritužbe maltretiranog zaposlenika ili pak uopće ne zna što se u tvrtki događa. Ako uzmemo u obzir da je poslodavac po zakonu dužan reagirati na mobbing ako ga primijeti ili ga se upozori na njega, ovakvi rezultati zabrinjavaju, da ne spominjemo koliki problem predstavlja mobbing vršen sa strane samog poslodavca, u kojem slučaju zaposlenik ima jako male šanse zaštite svojih prava.

U zadovoljstvo poslom svakako ulaze i mogućnosti dodatne edukacije zaposlenika, poticajni programi te naravno bonusi i povišice. No, i tu hrvatska praksa pomalo razočarava iz razloga što se u gotovo 50 % tvrtki na takvome nečemu uopće ne radi tj. ne postoje nikakvi poticajni programi za zaposlenike, mogućnosti dodatnog usavršavanja i sl. Tek 18% ispitanika radi u tvrtkama koje imaju jasno definirane poslovne ciljeve i nagrade koje se dobivaju njihovim ostvarivanjem, dok tek 9% ima mogućnost dodatnih seminara i edukacija koje su dostupne svim zaposlenicima.

Možda će najnovije izmjene zakona primorati poslodavce na bolji odnos prema zaposlenicima i veću zaštitu njihovih prava, a promjene na globalnom tržištu rada ukazati na nužnost konstantnog usavršavanja zaposlenika zbog vječito aktualne teme zvane „konkurentnost“.

16.08.2011. PIJU LI HRVATSKI POSLOVNJACI LIJEKOVE?

24.11.2010. INTERVJUI: INES KATIĆ KRIŽMANČIĆ (Klaster KLG) i SAŠA KARLOVČAN (Proago): Udruživanjem do uspjeha

 

 

 

19.11.2010. GOSPODARSKA KRIZA U HRVATSKOJ NEĆE NIKADA PROĆI

09.09.2010. Istraživanje: Hrvatski poslovnjaci jednom tjedno po usluge internetskog bankarstva

8. OžUJKA 2010. 12:43h Većina Hrvata misli da se posao dobiva preko veze

 

JAVNO

ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI

 

Većina Hrvata misli da se posao dobiva preko veze

On-line istraživanje je pokazalo kako čak 62 posto ispitanika smatra da se u Hrvatskoj do posla najčešće dolazi preko veze.

On-line istraživanje na temu “Kako se u Hrvatskoj dolazi do posla”, koje je časopis za menadžere i poduzetnike Poslovni savjetnik proveo u suradnji s konzultantskom tvrtkom Proago, pokazalo je kako čak 62 posto ispitanika smatra da se u Hrvatskoj do posla najčešće dolazi preko veze.

Istraživanje je provedeno od 27. siječnja do 16. veljače na uzorku od 248 poslovnih ljudi, a u njemu je tek 20 posto ispitanika odgovorilo da se kod nas do posla dolazi trudom i dokazivanjem. Za adekvatno obrazovanje izjasnilo se 11 posto, a za nešto drugo sedam posto ispitanika.

Samo 15 posto priznaje preporuku

S druge strane, većina ispitanika tvrde kako oni sami karijeru ne grade uz pomoć veza – 32 posto kaže kako su na svoju poziciju došli jer su se dokazali u tvrtki i zaradili promaknuće, 25 posto jer su došli na razgovor i zadovoljili kriterije poslodavca, a 11 posto da su ih zvali u sadašnju tvrtku zbog njihovih dostignuća u prethodnoj.

Tek 15 posto priznaje da ih je preporučio poznanik, prijatelj ili član obitelji, a pet posto da je poznanik, prijatelj ili član obitelji vlasnik tvrtke u kojoj rade.

Najviše ispitanika smatra da poslodavci kod zapošljavanja najviše cijene preporuku poznanika ili kolege (38 posto), a slijede prethodno radno iskustvo (24 posto), sposobnost i radne navike (19 posto), te karakter i snalažljivost (12 posto), dok je obrazovanje na samom dnu liste sa samo dva posto ispitanika.

 

 

12.02.2010.

 

 

Top of Form

  • Žene su cjenjeniji šefovi od muškaraca. Osim u Hrvatskoj

Žene su cjenjeniji šefovi od muškaraca. Osim u Hrvatskoj

Autor: Adriano Milovan

Objavljeno: 12.02.2010

Hrvatska anketa potpuno se razlikuje u rezultatima od istih istraživanja u razvijenim zemljama

ZAGREB – Premda su žene na menadžerskim pozicijama u svijetu sve cjenjenije, u Hrvatskoj je praksa potpuno drukčija.

Pokazuju to rezultati istraživanja, koje su u siječnju, na uzorku od 309 poslovnih ljudi, proveli mjesečnik Poslovni savjetnik i konzultantska tvrtka Proago. Većini hrvatskih poslovnih ljudi, doduše, svjedeno je tko im je šef.

Naime, gotovo dvije trećine njih na pitanje tko su bolji šefovi odgovara da to ovisi o osobi. Ipak, među onima koji su morali izabrati odgovarajući na to pitanje, premoćna bi većina za šefa htjela imati muškarca.

Patrijarhalni mentalitetSlično je i s odgovorom na pitanje jesu li žene bolji šefovi od muškaraca. Gotovo polovina ispitanika nije mogla dati odgovor na to pitanje, a među onima koji su odgovorili dvostruko više njih smatra da su muškarci bolji šefovi od žena. Na pitanje bi li radije za šefa imali muškarca ili ženu, gotovo dvije trećine hrvatskih ispitanika kaže da im je svejedno, a među onima koji su se opredijelili – čak trostruko više ih bira muškarce, nego žene.

Znanstvena istraživanja i praksa u SAD-u i drugim razvijenim zemljama pokazuju da su žene bolji menadžeri od muškaraca. No, hrvatska je praksa i u tome drukčija od svjetske, što se dijelom može objasniti i dominirajućim patrijarhalnim mentalitetom – kaže Sandra Mihelčić, glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika.

Emotivno inteligentne

Da Hrvati za rukovodeću poziciju u društvu i dalje smatraju najbitnijom odlikom autoritarnost osobe, govori i podatak da 65 posto ispitanika smatra kako šefovi moraju imati autoritet te da ih zaposlenici moraju poštovati.

Unatoč tome, žene na šefovskim pozicijama ne prolaze loše.

Većina ispitanika, naime, smatra da one imaju veliku emotivnu inteligenciju, kao i da su taktične i da se dobro snalaze u međuljudskim odnosima.

Broj preporuka: 4

Komentari RSS

Ovakav članak koji bi favorizirao muškarce u odnosu na žene nisam dugo pročitao a kada bi i bio objavljen sigurno bi bio žestoko kritiziran, proglašen seksističkim itd od strane ženskih udruga i najvjerojatnije i od ureda za ravnopravnost spolova. Mnogo žena koje poznajem i koje rade u većinski ženskom okruženju favoriziraju muškkarce kao šefove jer su stabilniji i korektniji u odnosima. Uostalom prijave ženskih šefica za mobing su mnogo češće nego prema muškarcima .

laik

13.02.2010

Naslov je tendenciozan i odaje kolonijalistički mentalitet autora. Kao Hrvatska je zaostala i tupava a svi ostali toliko veoma pametni.
Činjenica je da je u ravzvijenoj zapadnoj Evropi muškarac znatno draži kao šef. Čak ga više od 2/3 žena preferira. A o muškarcima ne treba posebno pričati.
Autoru bih preporučio malo manje ispraznog lupetanja, a malo više rešerširanja i time sadržaja.

b_bog

13.02.2010

Jerina,
ti stvarno vrlo često iznosiš šablonske predrasude. Tvoj komentar kao da je neki muški šovinist napisao. Ja bih sad mogla uzvratiti da su šefovi muškarci skloni seksualnom uznemiravanju i maltretiranju podređenih žena, što i nije tako rijedak slučaj u našoj balkanskoj nekulturi, ali to bi opet bilo gnjusno i nepošteno naspram većine normalnih muškaraca.

starimladi

13.02.2010

Žene nipošto ne bi trebalo da zauzimaju direktorske pozicije, naročito ne da iznad sebe nemaju muškog nadređenog.
Razlog je jednostavan, za razliku od muškaraca žena na rukovodećem mestu sklona je terorisanju koleginica samo jer su mlađe, lepše ili ne daj bože bolje odevene od nje.
Ukoliko je kojim slučajem neudata stepen terora se povećava proporcionalno njenim godinama.
Sa druge strane muški rukovodilac ne troši vreme na fizički izgled i odevanje muških podređenih, a teško da je ljubomoran na one oženjene.
Zato, ne birajte žene za direktore.

Prokleta_Jerina

13.02.2010

06.02.2010.

Utjecaj vršnjaka

Djeca troše sve više

Dječji utjecaj priznaje 86 posto roditelja. Da dječje želje utječu na njihov odabir pri kupnji, ali ne previše i roditeljska je riječ zadnja – tvrdi 65 posto tih roditelja, dok preostalih 21 posto otvoreno priznaje da njihovi klinci jako utječu na to što će se kupiti te da se velik dio kupnje obavlja prema njihovim željama.

Autor: Romana Kovačević Barišić

06.02.2010 08:01

(Foto: Pixsell)

Čak 88 posto roditelja vodi svoju djecu sa sobom u šoping, od čega svaki šesti obavezno. Dok obilaze kilometre hipermarketa i šoping centara, djeca uvelike utječu na na odabir što i koliko će se kupovati. Dječji utjecaj priznaje 86 posto roditelja. Da dječje želje utječu na njihov odabir pri kupnji, ali ne previše i roditeljska je riječ zadnja – tvrdi 65 posto tih roditelja, dok preostalih 21 posto otvoreno priznaje da njihovi klinci jako utječu na to što će se kupiti te da se velik dio kupnje obavlja prema njihovim željama. Istraživanje “Djeca u šopingu” proveo je časopis za managere i poduzetnike Poslovni savjetnik u suradnji s konzultantskom tvrtkom Proago, u želji da saznaju kako dišu hrvatski poslovni ljudi na ovu temu. Od njih 309 u anketi 62 posto ima djecu i to najčešće (34%) stariju od 15 godina, a 35% u dobi od 3 do 10 godina. Reklame za djecu, koje su nerijetko agresivne te neetično iskorištavaju dječji način razmišljanja i unatoč zakonskim ograničenjima, itekako utječu na dječje želje.

Utjecaj vršnjaka

Dijete uvijek želi nešto što je vidjelo na reklami, svjesno je više od četvrtine roditelja, dok 39% misli da je tako možda ponekad, ovisi o reklami. Svaki deseti ne može procijeniti, a četvrtina tvrdi da im djeca nisu pretjerano izložena medijima i reklamama. Zanimljivo je kako više od trećine roditelja misli da vršnjaci nemaju veliki utjecaj na želje njihove djece koja su, po njima, individualci. Nešto pak manje od trećine ih kaže da je vršnjački utjecaj velik i da se kupuje uglavnom ono što i drugi imaju. Od desetero djece, sedmero ih razlikuje brandove; među njima 28 posto ponekad, a 42 posto uvijek. To ovisi i o dobi djeteta, međutim, prethodna su istraživanja već pokazala da djeca u dobi od 18 mjeseci već raspoznaju etikete proizvoda, a od 2 godine proizvode već povezuju s brandovima. Djeca su jedan od najbrže rastućih tržišnih segmenata u svijetu, pa se i podaci iz ovog istraživanja uklapaju u marketinšku računicu da potrošnja kod djece raste uz stopu od 20 posto.
– Predviđa se da će se potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručiti svakih 10 godina. Istraživanja pokazuju da američko dijete vidi oko 40 tisuća oglasa godišnje, što jasno govori da je pod utjecajem industrije oglašavanja. Stoga donose gotovo 60 posto odluka pri odabiru brenda tijekom obiteljske kupovine. Na primjer, već u ranoj dobi jedno od troje djece preferira određenu marku automobila – navodi mr. sc. Elvira Mlivić Budeš, marketinška stručnjakinja i direktorica tvrke za poslovno savjetovanje Filaks, koja se među ostalim bavi i djecom-potrošačima.

Veći džeparci
Uloga djece u kupovini širokog spektra proizvoda i usluga marketinške je stručnjake posebno zainteresirala u zadnjem desetljeću.

– Gotovo polovica djece u višim razredima osnovne škole misli da odjeća i ostali brandovi definiraju njihov socijalni status. Kroz brandove se ističu, ali i uklapaju među prijatelje – naglašava mr. E. Mlivić Budeš. Jedno od dvoje američke djece u svakoj prilici bira brand, a već u ranoj dobi jedno od troje djece preferira određenu marku automobila. Današnje generacije djece potpuno se razlikuju od prethodnih, u SAD ih nazivaju KGOY (Kids Grow Up Young). Odrastaju brže, povezaniji su, izravniji i potpuno informirani. Roditelji im povećavaju džeparce, poklanjaju više pažnje pa raste njihov utjecaj pri kupovini, stoga je i tvrtkama cilj što ranije ostvariti vezu s djecom.

11.01.2010. Profil managera

04.03.2009. Hrvatski poslovnjaci najviše vole Facebook

10.09.2008. Istraživanje: Profil hrvatskog menadžera